Pregled gastroenterologa podrazumijeva razgovor doktora s bolesnika u cilju dobivanja detaljnih anamnestičkih podataka o sadašnjim tegobama, ranijim bolestima, operacijama, njihovom liječenju te bolestima u porodici. Također, doktor će se detaljno informirati o vašem apetitu, stolici, mokrenju, ostalim funkcijama i navikama, kao i lijekovima koje uzimate (trajno ili povremeno).

Nakon toga doktor će Vas detaljno pregledati s posebnim osvrtom na trbuh i trbušne organe. U nekim slučajevima biti će potreban i digitorektalni pregled, tokom kojega doktor svojim kažiprstom pregledava unutrašnjost završnog dijela debelog crijeva u svrhu pronalaska mogućeg uzroka tegoba (npr. hemoroidi, fisure, polipi i slično). Anus se prethodno namaže posebnom kremom kako bi pregled bio manje neugodan.

Nakon pregleda doktor Vam daje svoje mišljenje u kojem predlaže daljnje pretrage, ukoliko su one potrebne radi postavljanja točne dijagnoze, ili Vam propisuje terapiju u cilju rješavanja Vaših tegoba.

To je endoskopski pregled zadnjeg dijela debelog crijeva u dubinu do 20–25 cm. Ako znamo da se oko 80% tumoroznih tvorevina nalazi u zadnjih 20 cm debelog crijeva, to ćemo bolje shvatiti važnost ovog pregleda.

Za rektoskopiju je važno reći sljedeće:

- Priprema debelog crijeva za pregled nije potrebna, odnosno ne preporuča se „čišćenje“, i to iz dva razloga: prvo zato što možemo dobiti lažno pozitivni nalaz radi iritiranja sluznice, a zatim i zbog toga što se „isperu“ eventualni tragovi krvi iz gornjih partija debelog crijeva, pa nam taj važan podatak izostane.
- Ovaj pregled potpuno je bolno neosjetljiv, ali su nažalost iskustva drugačija, prvenstveno zbog toga što se ne poštuje specifičnost građe ove regije.

Rektoskopijom pregledava sluznicu zadnjeg crijeva, rektuma, tako da uvodi šuplju, metalnu, rigidnu cijev nešto deblju od prsta u rektum. Pretraga se još naziva proktoskopija, a instrument rektoskop ili proktoskop, obično je dužine od oko 30 cm.

U položaju koljena-laktovi Vaš doktor će nakon podmazivanja analnog otvora anestetskim gelom i nakon učinjenog digitorektalnog pregleda (pregled zadnjeg crijeva prstom) uvesti polako instrument u rektum, izvaditi nastavak koji se naziva obdurator koji štiti rektoskop od ulaza stolice, staviti optički prsten, te pregledati perianalnu regiju, analni kanal i rektum, a ako je crijevo dovoljno čisto i dio sigmoidnog debelog crijeva, sve skupa najviše do 25 cm.

Tom pretragom moguće je otkriti polipe u analnom kanalu, rektumu i dijelu sigmoidnog debelog crijeva, hemoroide i fisure, te promjene sluznice završnog debelog crijeva.

Rektoskopija je zahvat koji koji je siguran, pa su komplikacije poput perforacije crijeva, mehaničke ozljede sluznice ili krvarenja iznimno rijetke.

Gastroskopija, poznata još kao gornja endoskopija ili ezofagogastroduodenoskopija je postupak koji omogućuje doktoru da detaljno pregleda vaš jednjak, želudac i dvanaesnik. Savitljiva glatka cijev sa rasvjetom na vrhu, debljine vašeg malog prsta, uvodi se kroz usta do jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pregled se izvodi u pacijenata sa simptomima nelagode ili boli u gornjem dijelu trbuha, mučnine, nagona na povraćanje, žgaravice ili teškoća u gutanju. Metoda je vrlo pouzdana u otkrivanju uzroka krvarenja, upale ili tumora jednjaka, želuca i dvanaesnika.

Pri endoskopij je moguće učiniti bezbolnu biopsiju specijalnim instrumentom, a uzeto se tkivo kasnije posebno analizira. Želudac mora biti potpuno prazan i stoga ne smijete ništa jesti ili piti osam sati prije pregleda. Ako trajno uzimate neke lijekove posavjetujte se prije toga sa doktorom možete li ih uzeti prije pregleda ili ne. Isto tako, ako bolujete od srčanih ili plućnih bolesti, porazgovarajte o njima sa doktorom i ponesite raniju medicinsku dokumentaciju.

Pregled želuca iznutra putem sonde koja se kroz usta i jednjak plasira u želudac. Na ovaj načina otkriva se čir na želucu ili dvanaestopalačnom crevu, upala sluzokože kod infekcije sa Helicobacter pylori, dobroćudni i zloćudni tumori, želudačna kila, kao i efekat lečenja. Pregled traje nekoliko minuta.

To je sigurna, učinkovita metoda za vizualno ispitivanje sluznice crijeva pomoću dugog, fleksibilnog, cjevastog instrumenta (kolonoskopa) koji na vrhu ima malu kameru. Koristi se za dijagnosticiranje problema debelog crijeva i rektuma, te za obavljanje biopsija i uklanjanje polipa debelog crijeva. Većina kolonoskopija se izvodi ambulantno uz minimalne neugodnosti i nelagodu.

Kolonoskopija se može raditi i u analgosedaciji tj. bez bola i neprijatnosti.

Prije kolonoskopije crijeva prvo moraju biti temeljito očišćena. To se učini po uputstvu za čišćenje koje ćete dobiti od sestre. Pacijent leži na lijevom boku a kolonoskop se pažljivo uvodi u debelo crijevo kroz anus i ukoliko je moguće prolazi sve do spoja sa tankim crijevom. Tokom pretrage gastroenterolog će ukloniti polipe ili uzeti biopsiju ako je potrebno. Cijeli postupak obično traje manje od pola sata.

Da bi se stijenka crijeva mogla dobro analizirati, tijekom pregleda u crijevo se upuhuje manja količina zraka zbog čega tijekom i nakon kolonoskopije možete imati nelagodu i osjećaj napuhnutosti koja popušta nakon puštanja plina (flatulencije). Većina pacijenata može nastaviti svoju redovitu prehranu kasnije taj dan.Kolonoskopijom je sada moguće otkriti i ukloniti većinu polipa bez abdominalne operacije. Kolonoskopija je točnija od irigografije debelog crijeva za otkrivanje polipa ili ranog karcinoma debelog crijeva. Često se pronađeni polipi mogu odmah i ukloniti, što je veliki korak ka prevenciji raka debelog crijeva

Ezofagoskopija, osmatranje unutrašnjeg lumena i zida jednjaka uz upotrebu osvjetljenog dugačkog spekuluma u obliku ovalne cijevi (ezofagoskopa), koji se uvlači u jednjak pri anesteziji (lokalnoj ili opštoj) bolesnika. Ovaj metod primjenjuje se i za vađenje stranih tijela iz jednjaka.

Ezofagoskopija je dijagnostička metoda kojom se dugi fleksibilni instrument uvodi kroz usta te uz izvor svjetla omogudava prikaz anatomskih struktura jednjaka zajedno sa svim patološkim promjenama na sluznici jednjaka. Znatna korist je i od endoskopske ultrasonografije(ultrazvuka) što nam daje informaciju i o dubini invazije bolesti i širenju na regionalne limfne čvorove.